26. kolovoz 2011Preliminarni podaci DZS-a za drugo ovogodišnje tromjesečje ukazali su na rast BDP-a za
0,8% u odnosu na isto razdoblje lani. Rast gospodarske aktivnosti bio je ispod očekivanja
pogotovo ukoliko uzmemo u obzir nisku prošlogodišnju bazu, ali činjenicu da se zbog
kasnijeg termina uskršnjih blagdana ove godine dio aktivnosti prenio iz prvog u drugo
tromjesečje.
7. listopad 2010Godine prije eskalacije krize u 2008. godini bile su obilježene gospodarskim prosperitetom, koji je bio, prije svega, obilježen dinamičnim gospodarskim rastom, niskom cijenom novca te rastom vrijednosti imovine. Tako pozitivni trendovi „začarali“ su kreatore gospodarske politike, ali i većinu stručne javnosti, koji nisu na vrijeme identificirali brojne potencijalne rizike za globalno gospodarstvo.
30. rujan 2010Tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja nastavljen je pad gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini. Tako je u promatranom razdoblju bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio realni pad od 2,5%. Također, niti objava komponenti BDP-a prema rashodovnoj metodi nije rezultirala značajnijim promjenama u odnosu na prethodna tromjesečja. Tako i dalje najznačajniji utjecaj na pad aktivnosti dolazi od pada osobne potrošnje te kapitalnih investicija.
15. rujan 2010Kretanje potrošačkih cijena u posljednjih dvanaest mjeseci prvenstveno je pod utjecajem snažne kontrakcije osobne potrošnje. Također, vidljivi utjecaj ima i relativno visoka prošlogodišnja baze s obzirom da je korekcija cijena na pad potražnje nastupila s osjetnim vremenskim odmakom u 2009., što je posljedica strukturnih manjkavosti u domaćem gospodarstvu. Niti u kolovozu nisu zabilježene značajnije promjene u kretanju potrošačkih cijena u odnosu na dosadašnje mjesece ove godine. Tako su, po podacima DZS-a, potrošačke cijene u odnosu na lanjski kolovoz ostvarile skroman rast od 0,9%, a u prvih osam mjeseci prosječna stopa godišnje inflacije iznosila niskih 0,8%.
4. svibanj 2010Posljednji podaci HNB-a za prvo ovogodišnje tromjesečje bili su u skladu s očekivanjima,kako po pitanju kretanja kredita i depozita, tako i po pitanju računa dobiti i gubitka.
Na kraju ožujka 2010. godine ukupni krediti iskazani po bruto načelu iznosili su 263,38 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2009. godine bilježimo rast kredita od 2,22 milijarde kuna.
Pri tome je važno naglasiti da je rast kreditne aktivnosti u prvom tromjesečju ponajviše bio posljedica rasta kredita sektoru poduzeća (2,64 milijarde kuna ili 2,7%). Istovremeno, krediti državi povećani su za 625 milijuna kuna, odnosno za 2%.
30. ožujak 2010Podaci DZS-a za prošlogodišnji prosinac potvrdili su očekivanja o nastavku trenda pada prometa u trgovini na malo, koji je započeo u listopadu 2008. godine, odnosno prije petnaest
mjeseci. Tako je u odnosu na prosinac 2008. godine promet u trgovini na malo realno smanjen za 12,1%. U posljednjem tromjesečju 2009. godine realni pad prometa iznosio je 14,4%, što ukazuje na nastavak snažne kontrakcije BDP-a u promatranom razdoblju. Prethodne godine promet u maloprodaji realno je smanjen za visokih 15,3%.
30. ožujak 2010Bez obzira što je najsnažniji pad BDP-a zabilježen u prvom tromjesečju 2009., posljednji podaci potvrđuju kako će put do gospodarskog oporavka biti dug. Tako je u rujnu dvanaesti
mjesec za redom zabilježen realni pad prometa u trgovini na malo. Prema podacima DZS-a, u odnosu na prošlogodišnji rujan promet je realno smanjen za 12,8%.
30. ožujak 2010Prva procjena DZS-a o bruto domaćem proizvodu (BDP) za posljednje tromjesečje 2009.ukazuje na zadržavanje nepovoljnih kretanja u domaćem gospodarstvu. Tako je u odnosu na četvrto tromjesečje 2008. godine BDP realno smanjen za 4,4%. Iako se tek očekuje objava detaljnije procjene BDP-a, koja uključuje i objavu po kategorijama potrošnje, ne treba očekivati značajnije promjene u odnosu na prijašnje podatke.
30. ožujak 2010Treće ovogodišnje tromjesečje obilježili su povoljniji trendovi u globalnom gospodarstvu. Značajni fiskalni stimulansi i provođenje ekspanzivne monetarne politike u najrazvijenijim
zemljama svijeta rezultirali su i rastom BDP-a na tromjesečnoj razini u najrazvijenijim; u SAD-u i eurozoni.
18. ožujak 2010Promatrajući kretanje štednje građana u samostalnoj Hrvatskoj, vidljivo je da su uglavnom dominirali klasični oblici štednje, odnosno depoziti u bankama. Navedeno ne iznenađuje obzirom na još uvijek rani stupanj razvoja domaćeg financijskog sustava.
10. veljača 2010Ukoliko promatramo noviju povijest, nemogućnost redovnog podmirenja inozemnih obveza, ili kako se često laički kaže „bankrota država“, zabilježena je već početkom 19. stoljeća u zemljama Južne i Srednje Amerike (Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Peru Venezuela).