30. rujan 2010
U drugom tromjesečju i dalje bez značajnijih promjena
Tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja nastavljen je pad gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini. Tako je u promatranom razdoblju bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio realni pad od 2,5%. Također, niti objava komponenti BDP-a prema rashodovnoj metodi nije rezultirala značajnijim promjenama u odnosu na prethodna tromjesečja. Tako i dalje najznačajniji utjecaj na pad aktivnosti dolazi od pada osobne potrošnje te kapitalnih investicija.
Tijekom drugog tromjesečja potrošnja kućanstava smanjena je za -2,5%, što predstavlja očekivano usporavanje u odnosu na sam početak godine. Preliminarni podaci za drugu polovicu godine ukazuju kako bi se osobna potrošnja mogla stabilizirati čemu će uvelike pridonijeti i potrošnja stranih gostiju u maloprodaji tijekom turističke sezone. No, uzimajući u obzir očekivane negativne trendove na domaćem tržištu rada ne treba isključiti mogućnost novog pada prometa u trgovini na malo krajem ove ili početkom iduće godine. U nešto dužem roku, izvjesno je da će rast potrošnje kućanstava biti osjetno skromniji nego u pretkriznim godinama, što značajno umanjuje potencijal rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju. Razloge nižem optimizmu glede kretanja osobne potrošnje nalazimo u sporom oporavku zaposlenosti, ali i već relativno većoj razini zaduženosti domaćih kućanstava nego u usporedivim zemljama.
Krediti stanovništvu na kraju 2009. godine
Izvor: Eurostat, središnje banke, HNB
Kapitalne investicije su, nakon pada od 13,9% u prva tri ovogodišnja mjeseca, zabilježile smanjenje od 13,4% u narednom tromjesečju. Nastavak snažnog pada kapitalnih investicija ne iznenađuje s obzirom na snažan pad aktivnosti u građevinskom sektoru tijekom ove godine. Naime, s obzirom na veliki utjecaj države na kretanja u ovom sektoru, pad aktivnosti započeo je i nešto kasnije nego u ostalim djelatnostima. Također, rastući deficiti u proračunima središnje i lokalne države značajno utječu na smanjenje državnih kapitalnih investicija. Visoka percepcija rizika za zemlje u okruženju, a samim time teže i skuplje inozemno zaduživanje svih domaćih sektora, bit će ograničavajući čimbenik oporavku investicija. Ipak, u 2011., koja je i izborna godina, moguće je očekivati blago dinamiziranje državnih investicija. Nadalje, približavanje Hrvatske članstvu u EU trebalo bi imati pozitivan utjecaj i na investicije privatnog sektora u skorašnjoj budućnosti.
Kretanja u građevinskom sektoru, godišnja promjena, 3-mjesečni pomični prosjek
Izvor: DZS
Tijekom promatranog razdoblja potrošnja države (-1,8%) i dalje bilježi slabiji pad u realnim iznosima od BDP-a, što rezultira daljnjim rastom javne potrošnje. Iako su i najrazvijenija gospodarstva u Europi povećala svoju potrošnju u vrijeme krize, a samim time i proračunske manjkove, to je bilo primarno s ciljem stabilizacije gospodarske aktivnosti u vrijeme krize. U Hrvatskoj je rast javne potrošnje prvenstveno posljedica njene nepovoljne strukture. Tako je primjerice u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci zabilježen nominalni rast rashoda državnog proračuna od 1,5%, dok su subvencije tvrtkama izvan javnog sektora zabilježile pad od 1%.
Pad gospodarske aktivnosti i dalje je ublažen smanjenjem negativnog doprinosa neto izvoza na BDP-a. Naime, pad uvozne aktivnosti (-4,2%) nastavljen je i tijekom drugog tromjesečja, no istovremeno je zabilježen i snažan rast izvoza roba i usluga (7%). Ipak, uslijed baznog efekta te rasta cijena energenata i sirovina na svjetskim robnim tržištima krajem ove godine ponovno bi mogli zabilježiti jačanje negativnog doprinosa neto izvoza na kretanje BDP-a. Također, restrukturiranje u prerađivačkom sektoru (npr. brodogradnja, tekstilna industrija) vjerojatno će dovesti i do negativnog utjecaja na kretanje robnog izvoza. Upravo je rast izvoza, kao posljedica oporavka gospodarstava Eurozone, imao veliki utjecaj na rast gospodarske aktivnosti u većini zemalja „nove Europe“ u prvoj polovici ove godine. Određene tranzicijske zemlje ostvarile su snažan rast gospodarstava, npr. Slovačka s rastom od 5%, upravo zahvaljujući visokom udjelu robnog izvoza u BDP-u te na taj način su i profitirale od fiskalnih i monetarnih stimulansa u Eurozoni. Nažalost, s obzirom na nisku izvoznu orijentiranost domaće industrije, većina pozitivnih eksternih utjecaja na domaće gospodarstvo prelit će se dominantno kroz turističku djelatnost.
BDP, godišnja promjena
Izvor: Eurostat
U drugoj polovici ove godine očekujemo stabilizaciju gospodarske aktivnosti te rast BDP-a na godišnjoj razini u trećem ovogodišnjem tromjesečju. Tako bi pad BDP-a za cijelu ovu godinu mogao iznositi oko 1,4%. Međutim, izostanak strukturnih reformi te spora fiskalna konsolidacija značajno su smanjili potencijalni rast BDP-a. S obzirom na već spomenute slabosti domaćih generatora rasta, u nadolazećim godinama možemo očekivati tek relativno skromne stope rasta BDP-a bez obzira na očekivani ulazak u EU. Takva dinamika rasta gospodarstva neće biti dostatna za vidljivije povećanje zaposlenosti i standarda građana. Također, dok ne dođe do promjena u strukturi domaćeg gospodarstva teško je očekivati i zaustavljanje trenda rasta javnog i inozemnog duga.
BDP, godišnja promjena
Izvor: DZS, Splitska banka