15. rujan 2010
Inflatorni pritisci i dalje potisnuti, no do kada?
Kretanje potrošačkih cijena u posljednjih dvanaest mjeseci prvenstveno je pod utjecajem snažne kontrakcije osobne potrošnje. Također, vidljivi utjecaj ima i relativno visoka prošlogodišnja baze s obzirom da je korekcija cijena na pad potražnje nastupila s osjetnim vremenskim odmakom u 2009., što je posljedica strukturnih manjkavosti u domaćem gospodarstvu. Niti u kolovozu nisu zabilježene značajnije promjene u kretanju potrošačkih cijena u odnosu na dosadašnje mjesece ove godine. Tako su, po podacima DZS-a, potrošačke cijene u odnosu na lanjski kolovoz ostvarile skroman rast od 0,9%, a u prvih osam mjeseci prosječna stopa godišnje inflacije iznosila niskih 0,8%. Niti na mjesečnoj razini nisu zabilježene značajnija iznenađenja kada su u odnosu na srpanj cijene pale za 0,2% uz uobičajene sezonske utjecaje. Tako je zabilježen rast cijena ugostiteljskih usluga, rekreacije i kulture (turističke djelatnosti), dok je zabilježen pad cijena odjeće i obuće uslijed uobičajenih sezonskih sniženja.
Izvor: DZS
Ipak, jesen vrlo vjerojatno donosi jačanje inflatornih pritiska. Naime, već na cijenama za rujan će bit vidljiv utjecaj povećanja trošarina, pogotovo na benzinska goriva. Također, na jačanje inflatornih pritisaka značajan utjecaj dolazit će i od kretanja na svjetskim robnim tržištima, pogotovo kada je riječ o segmentu prehrambenih proizvoda. Nadalje, rast proizvođačkih cijena u prvih osam ovogodišnjih mjeseci od 4% ukazuje da bi se, nakon očekivane stabilizacije osobne potrošnje, povećani troškovi domaćih proizvođača mogli oslikati i kroz nešto snažniji rast potrošačkih cijena. Tako za cijelu 2010. godinu očekujemo prosječnu godišnju inflaciju od oko 1,5%. Međutim, u 2011. godini izgledno je daljnje jačanje inflatornih pritisaka prvenstveno uslijed rasta administrativno utvrđenih cijena. Tako će se odgađanje povećanja cijena električne energije u 2010. godini za posljedicu će imati snažniji rast promatranih cijena iduće godine. Nadalje, moguće je očekivati i da porastu cijene komunalnih usluga, pogotovo ukoliko se uzmu u obzir rastući manjak u proračunima lokalnih jedinica. Tako u 2011. godini očekujemo prosječni rast potrošačkih cijena na razinama od otprilike 3%. S obzirom na spori oporavak zaposlenosti na domaćem tržištu rada, moguće je da ponovno tijekom iduće godine zabilježimo pad prosječnih neto plaća u realnim iznosima te nove pritiske na pad potrošnje. U nešto dužem roku, intenzitet rasta cijena primarno će bit određen ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a rast cijena biti će najizraženiji u segmentu usluga.