30. ožujak 2010
BDP - predviđanja za 2010.
U 2009. BDP realno smanjen za 5,8%, a vjerojatan nastavak nepovoljnih trendova i u ovoj godini
Prva procjena DZS-a o bruto domaćem proizvodu (BDP) za posljednje tromjesečje 2009. ukazuje na zadržavanje nepovoljnih kretanja u domaćem gospodarstvu. Tako je u odnosu na četvrto tromjesečje 2008. godine BDP realno smanjen za 4,4%. Iako se tek očekuje objava detaljnije procjene BDP-a, koja uključuje i objavu po kategorijama potrošnje, ne treba očekivati značajnije promjene u odnosu na prijašnje podatke. Naime, s realnim padom prometa u trgovini na malo od 14,4% i dalje će najznačajniji utjecaj na kretanje BDP-a dolaziti od pada potrošnje kućanstava. Također, tijekom listopada i studenoga godišnji pad građevinskih radova ubrzan je na 12,9%. Ovo, uz daljnje usporavanje kreditne aktivnosti prema poduzećima te snažno smanjenje uvoza kapitalnih proizvoda, ukazuje na pad kapitalnih investicija. U usporedbi s prethodnim tromjesečjima trebao bi se ponešto umanjiti i pozitivan utjecaj kretanja neto izvoza na ublažavanje pada gospodarske aktivnosti. Naime, primarno uslijed baznog efekta bilježi se određeno usporavanje pada deficita robne razmjene s inozemstvom. U realnim iznosima moguće je očekivati da će podaci ukazati i na blagi realni pad državne potrošnje.
Izvor: DZS
Navedeni podaci sugeriraju da je BDP tijekom cijele 2009. godine realno smanjen za 5,8%. Ne postoji mnogo razloga za optimizam glede oporavka domaćeg gospodarstva u 2010. godini, iako se može očekivati određena stabilizacija aktivnosti u drugoj polovici godine. Naime, dosadašnji najznačajniji domaći generatori gospodarskog rasta (potrošnja kućanstava i kapitalne investicije) ostat će dominantno pod pritiskom nepovoljnih trendova na tržištu rada te pokušaja zauzdavanja rasta javne potrošnje tijekom 2010. godine. Također, s nepovoljnom strukturom te niskom razinom konkurentnosti domaćeg gospodarstva, uz spori oporavak u najznačajnijim inozemnim partnerima, značajniji poticaj oporavku ne treba tražiti niti od inozemne potražnje pa ni u segmentu usluga odnosno sektoru turizma. U ovakvim okolnostima nije izgledno niti značajnije dinamiziranje ulaganja privatnog sektora. Stoga u 2010. godini se može očekivati daljnji pad BDP-a za oko 1,4%, što će se odraziti i na tržište rada kroz daljnji rast nezaposlenosti te pad plaća pogotovo tijekom prve polovice godine.
Izvor: DZS, Splitska banka
Dominacija nepovoljnih trendova na tržištu rada predstavljat će najznačajniju prepreku gospodarskom oporavku i u najrazvijenijim gospodarstvima svijeta. Primjerice, posljednji podaci Eurostata ukazali su kako je BDP Eurozone te zemalja EU 27 gotovo stagnirao na tromjesečnoj razini krajem 2009., uz prisutne daljnje pritiske na pad osobne potrošnje. Istovremeno, na godišnjoj razini nastavljen je pad BDP-a od 2,1% odnosno od 2,3%. U gospodarstvima zemalja „nove Europe“ bilježi se određeno usporavanje pada gospodarske aktivnosti, ali uz i dalje relativno snažan pad BDP-a. Nastavljen je najsnažniji pad BDP-a u Baltičkim zemljama, koje uslijed višegodišnjih vanjskih neravnoteža bilježe snažnu korekciju domaće potražnje. Tijekom 2010. godine gospodarstvo Eurozone trebalo bi zabilježiti skroman rast BDP-a od oko 1%, ali uz nastavak povećanja stope nezaposlenosti te proračunskih manjkova u većini članica.
Izvor: Eurostat, Splitska banka