30. ožujak 2010
BDP - objava za 2009.
Objava BDP-a – bez velikih iznenađenja
Treće ovogodišnje tromjesečje obilježili su povoljniji trendovi u globalnom gospodarstvu. Značajni fiskalni stimulansi i provođenje ekspanzivne monetarne politike u najrazvijenijim zemljama svijeta rezultirali su i rastom BDP-a na tromjesečnoj razini u najrazvijenijim; u SAD-u i eurozoni. Ipak, i dalje su prisutni brojni rizici koji ugrožavaju održivosti oporavka globalne ekonomije od kojih su najznačajniji:
- Trenutno iznimno ekspanzivne monetarne i fiskalne politike nisu održive u dugom roku(priprema „exit” strategija)
- Kreditna aktivnost banaka i dalje je na niskim razinama. Naime, kućanstva nastavljaju s procesom razduženja, dok uslijed niske iskorištenosti kapaciteta ne postoji potreba za investicijama u realnom gospodarstvu
- Nepovoljni trendovi na tržištima rada zadržati će se još neko vrijeme, a oporavak zaposlenosti nije izgledan prije 2011.godine („jobless growth“)
- Dinamiziranje aktivnosti je u velikoj mjeri i posljedica popunjavanja zaliha, no ovaj utjecaj može imati tek kratkoročni karakter
Povoljniji trendovi u najvećim svjetskim gospodarstvima povoljno su se odrazili i na gospodarstva u regiji. Tako smo u većini zemalja zabilježili usporavanje pada gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini. Problemi su i dalje najizraženiji u baltičkim zemljama te Mađarskoj, gdje su problemi u realnom gospodarstvu bili popraćeni i narušenom stabilnošću financijskog sustava što je zahtijevalo i snažniju prilagodbu domaće potrošnje. Svijetli primjer je Poljska čiji se gospodarski rast tijekom promatranog tromjesečja još dodatno ubrzan uslijed rasta osobne potrošnje te poboljšanja neto izvoza. Oporavak gospodarstava u regiji teći će sporije od oporavka u eurozoni prvenstveno uslijed smanjenih mogućnosti provođenja anti-cikličkih mjera te kasnijeg ulaska u recesiju. Ipak, izvozno orijentirana gospodarstva u regiji trebala bi barem djelomično profitirati od mjera implementiranih u eurozoni.
Izvor: Eurostat, DZS
U trećem tromjesečju 2009. godine bruto domaći proizvod (BDP) realno je smanjen za 5,7% u odnosu na isto razdoblje lani, čime je u prvih devet mjeseci ove godine kumulativni pad BDP-a dosegnuo 6,2%. Današnja objava obračuna BDP-a po kategorijama potrošnje za treće tromjesečje nije rezultirala značajnijim iznenađenjima, s obzirom da je pad gospodarske aktivnosti i dalje ponajviše uzrokovan snažnim padom potrošnje kućanstava (-6,9%) te nastavkom dvoznamenkastog pada kapitalnih investicija (-10,5%). Istovremeno, kretanje državne potrošnje u promatranom razdoblju nije se značajnije promijenilo (-0,6 %). Ipak, po prvi put nakon skoro šest godina državna potrošnja zabilježila je pad na godišnjoj razini, što je posljedica zakašnjele i vjerojatno nedovoljne prilagodbe snažnom padu proračunskih prihoda u recesijskom okruženju. Pad BDP-a ublažio je i dalje brži pad uvoza roba i usluga (-23,5%) od izvoza (-17,6%).
Podaci s kraja 2009. godine ne pružaju mnogo razloga za optimizam za domaće gospodarstvo te sugeriraju na nastavak snažnog pada BDP-a bez obzira na bazni efekt. Tako je na početku četvrtog tromjesečja promet u trgovini na malo realno smanjen za preko 15%. Istovremeno, zabilježen je i najsnažniji pad građevinskih radova (-15,7%) posljednjih desetak godina. Povoljniji trendovi u vanjskom okruženju za sada se još nisu preslikali na domaći industrijski sektor, koji je u listopadu i studenom zabilježio pad proizvodnje od i dalje snažnih 8,6%. Tako bi BDP za cijelu 2009. godinu mogao zabilježili pad od oko 6%.
Izvor: DZS, Splitska banka
Za Hrvatsku, osim same dinamike oporavka gospodarstva, veliko pitanje ostaju i sami izvori oporavka, pogotovo oni domaći. Pad zaposlenosti, realnih neto plaća, povećanje poreznog opterećenja te rast cijena komunalnih usluga i energenata stvarati će pritisak na daljnji pad potrošnje kućanstava tijekom iduće godine. S obzirom na očekivani sporiji oporavak zaposlenosti te već relativno višu razinu zaduženosti kućanstava nego u usporedivim zemljama, malo je izgledno da bi uskoro ponovno mogli zabilježiti rast osobne potrošnje dinamikom iz razdoblja prije 2008. godine. Također, kapitalne investicije vjerojatno će zabilježiti pad i u narednoj godini što će biti posljedica i njihove nepovoljne strukture. Naime, rastući deficiti proračuna na razini središnje i lokalne države rezultirati će smanjenjem kapitalnih ulaganja. Nadalje, izostanak restrukturiranja tvrtki u državnom vlasništvu te smanjenje njihovih fiksnih troškova poslovanja isto bi se trebao odraziti na smanjenje investicija u 2010. godini. S obzirom na trenutno nisku razinu iskorištenosti kapaciteta, teško je očekivati da će privatni sektor povećati ulaganja barem ne prije kraja godine. U idućoj godini očekuje se i od države da prilagodi svoju potrošnju uvjetima u gospodarstvu, što će u kratkom roku imati nepovoljan utjecaj na kretanje BDP-a, a u dugom roku nužno je smanjenje udjela javnih rashoda u BDP-u. Očekivani rast cijena energenata i sirovina na svjetskim tržištima te relativno spor oporavak domaćeg robnog izvoza također bi trebali stvarati dodatni pritisak na pad BDP-a. Tako je tijekom 2010. godine moguće očekivati daljnji pad BDP-a za oko 1%, iako se ne smije isključiti ni mogućnost nešto snažnije kontrakcije gospodarstva. Proces pristupanja Hrvatske EU morao bi imati značajan pozitivan utjecaj na gospodarska kretanja u zemlji. Međutim, dugoročno proces konvergencije, odnosno proces dostizanja stupnja gospodarskog razvoja EU, bit će pod pritiskom niske konkurentnosti domaćeg gospodarstva te zakašnjelih reformi.
Izvor: DZS, Splitska banka