30. ožujak 2010
Kretanja u maloprodaji u 2009.
Kretanja u maloprodaji i dalje ne daju puno razloga za optimizam
Bez obzira što je najsnažniji pad BDP-a zabilježen u prvom tromjesečju 2009., posljednji podaci potvrđuju kako će put do gospodarskog oporavka biti dug. Tako je u rujnu dvanaesti mjesec za redom zabilježen realni pad prometa u trgovini na malo. Prema podacima DZS-a, u odnosu na prošlogodišnji rujan promet je realno smanjen za 12,8%. U prvom ovogodišnjem tromjesečju pad prometa u maloprodaji od 16,9% rezultirao je padom osobne potrošnje od 9,9%, a u naredna tri mjeseca pad maloprodaje od 16,4% popratio je pad potrošnje kućanstava od 9,4%. S obzirom na realni pad prometa u trećem tromjesečju od oko 13,2% može se očekivati daljnji pad potrošnje kućanstava po i dalje značajnim stopama od 7% do 8% što će se odraziti i kroz nastavak osjetnog pada cjelokupne gospodarske aktivnosti.
Izvor: DZS
Slična kretanja zabilježena su i u zemljama Europske unije. Tako podaci Eurostata ukazuju kako su kućanstva u EU 27 i eurozoni podigla stopu svoje štednje na najvišu razinu u posljednjih deset godina, a istovremeno stopa investicija je pala na najnižu razinu. Posljedica je to primarno pogoršanja kretanja na europskim tržištima rada, a na ponašanje kućanstava nisu značajnije utjecale niti brojne fiskalne mjere, koje su implementirani s ciljem poticanja osobne potrošnje.
Izvor: Eurostat
Za razliku od većine zemalja eurozone, Hrvatska je morala djelovati suprotno odnosno povećati porezno opterećenje kako bi smanjila rastući fiskalni deficit, što je stvorilo dodatni pritisak na kretanja u maloprodaji. Dok se povećanje stope PDV-a barem za sada nije značajnije odrazilo kroz rast cijena zbog opadajuće domaće potražnje i rasta konkurentskih pritiska, značajan utjecaj na ponašanje potrošača došao je od uvođenja „kriznog poreza“ koji je imao snažan psihološki efekt. Nadalje, smanjenje razine zaposlenosti rezultira smanjenjem raspoloživog dohotka kućanstava te posljedično manjom potrošnjom. Promatrani podaci za treće tromjesečje potvrđuju i očekivanja analitičara kako će bez obzira na optimistične fizičke pokazatelje u turizmu, potrošnja gostiju biti znatno manja. Još jedan čimbenik pridonio je snažnoj ovogodišnjoj kontrakciji osobne potrošnje, a to je smanjenje potražnje kućanstava za kreditima, koji je prisutan i u zemljama EU. Tako, ukoliko isključimo stambene kredite, krediti stanovništvu u Hrvatskoj tijekom prva tri tromjesečja bilježe konstantno mjesečno smanjenje, ali je posljednjih mjeseci prisutan i njihov pad na godišnjoj razini.
Izvor: HNB, DZS, SG Splitska banka
Navedena kretanja u maloprodaji ne pružaju puno razloga za optimizam glede gospodarskog oporavka pogotovo ukoliko se zna da bez stabilizacije osobne potrošnje nema ni oporavka BDP-a. Ipak, nešto povoljnija kretanja u ovom sektoru moguće je očekivati u drugoj polovici iduće godine, a upravo bi rast potražnje za kreditima stanovništvu trebao biti jedan od prvih naznaka povoljnijih kretanja u trgovini na malo. No, s obzirom na već višu relativnu zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama u regiji (udio kredita stanovništvu u BDP-u), može se očekivati da će u dugom roku rast potrošnje puno više ovisiti o rastu zaposlenosti, produktivnosti i plaća nego što je to bio slučaj do sada.